Savremena vozila, danas, predstavljaju prave male laboratorije sastavljene od niza uređaja i opreme koja omogućava sigurnu vožnju, kvalitetno upravljanje, željeni komfor za putnike, kao i ekološke osobine korištenja vozila.
Sve ovo je omogućeno korištenjem savremenih tehnologija pri dizajniranju novih vozila, Korištenjem naprednih sigurnosnih sustava u vozilu, sigurnost vozila prelazi na višu razinu tako da sustavi uočavaju potencijalne opasnosti i upozoravaju vozača ili imaju mogućnost sami kontrolirati nastalu situaciju i time izbjeći moguće neželjene situacije.
Aktivnosti u svrhu povećanja sigurnosti cestovnog saobraćaja
Institucije EU su postigle preliminarni politički dogovor da sva vozila koja ulaze na evropsko tržište od 2022. pa nadalje moraju biti opremljena slijedećim sistemima:
- Inteligentnim sustavom za pomoć pri kontroli brzine,
- Sustavom za olakšavanje ugradnje uređaja za blokadu u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola,
- Sustavima za upozoravanje o budnosti i pozornosti vozača,
- Naprednim sustavom za upozoravanje o odvraćanju pozornosti vozača,
- Signalima za zaustavljanje u nuždi,
- Sustavima za detekciju pri vožnji unatrag,
- Uređajima za snimanje podataka o događaju,
- Preciznim sustavom za nadzor pritiska u pneumaticima
Komisije u EU očekuju da će predložene mjere pomoći u spašavanju više od 25.000 ljudskih života i spriječiti najmanje 140.000 ozbiljnih povreda do 2038. godine.
To će doprinijeti dugoročnom cilju da se do broj poginulih i teže povrijeđenih svede na nulu do 2050. godine. Navedeni plan se naziva „VIZIJA NULA“ (VISION ZERO).
Kako bi ubrzala uvođenje Kooperativnog Inteligentnog transportnog sistema – Cooperative Intelligent Transport Systems (C-ITS) na europske ceste, Europska je komisija prije nekoliko dana donijela Delegirani akt.
Kako navode u Glavnoj upravi za saobraćaj i mobilnost, ta nova tehnologija omogućit će vozilima da razgovaraju’ jedni s drugima, s cestovnom infrastrukturom i drugim sudionicima u saobraćaju – primjerice o opasnim situacijama, radovima na cesti i vremenskom rasporedu semafora, čime će cestovni saobraćaj biti sigurniji, čišći i učinkovitiji.
Kooperativni inteligentni transportni sustav (C-ITS) će se u početku koristiti u obliku jednostavnih informacijskih usluga, upozoravat će, primjerice, vozače na zastoj u saobraćaju ili radove na cesti koje još ne može vidjeti ili će ih obavijestiti o dopuštenoj brzini.
Uredba kojom bi ugradnja inteligentnih sustava sigurnosne opreme postala obvezujuća za sva vozila sad je predmet pregovora između zakonodavaca u EU. Prema prijedlogu Komisije, ta bi oprema trebala biti obvezujuća od 2022.
Novi sigurnosni sistemi u vozilima
Na uvođenje novih sigurnosnih sistema u vozilo veliki utjecaj imaju sigurnosni testovi, kao što je EURONCAP.
EURONCAP je organizacija koja se sastoji od sedam europskih vlada, navedena organizacija pruža procjenu nivoa sigurnosti najpopularnijih automobila koji se prodaju na europskom tržištu. Na taj način podstiću proizvođaće da dizajniraju sigurnija vozila, te da uvode nove sisteme sigurnosti vozila odnosno putnika.
Na uvođenje novih sistema također veliki utjecaj ima i prestiž koji dobija proizvođač automobila uvođenjem sistema koji ranije nije postojao.
Neki od tih sistema su:
Sistem za praćenje opreznosti vozača
Sistem za praćenje opreznosti vozača DVM-Driver Vigilance Monitoring prati izgled vozača i oglašava se zvučnim signalom, ili na drugi način stimulira vozača ukoliko utvrdi da pažnja vozača nije na nivou koji je potreban za sigurnu vožnju. Kod nekih izvedbi ovog sistema, preuzima se potpuna kontrola nad vozilom i zaustavlja ga ako to stanje vozača zahtjeva.
Sistem prati nepažnju ili zamor na nekoliko načina koji uključuju i vozača i vozilo. Ovi sistemi se najčešće nazivaju sistemi za pračenje vozača i vozila.
Informacije se mogu prikupljati od načina upravljanja vozača, poprečne pozicije vozila, brzine i ubrzanja. Također, moguče je pratiti i ponašanje vozača, pomicanje očiju, izraze lica, moždane valove i način na koji vozač drži upravljač. Osjetljiviji sistemi mogu koristiti i kombinaciju ovih senzora.
Ključna pretpostavka ispravnog rada ovih sistema je da na vrijeme uoče znakove nepažnje vozača kako bi se moglo djelovati.
Sistem za detekciju mrtvog ugla
Ovaj sistem se nalazi već nekoliko godina na tržištu. To je uređaj koji prati bok vozila i zadnji dio, i vozača svjetlosnim ili zvučnim signalom upozorava na vozilo u mrtvom uglu.
Sistem za otkrivanje vozila u mrtvom uglu je posebno koristan prilikom prestrojavanja ili na autoputu gdje više vozila vozi paralelno, što može dovesti do toga da vozač ne vidi vozilo pored sebe.
Prva prezentacija ovog sistema se desila 1995. godine, a Ford je bio među prvima koji su ponudili ovu opciju u svojim automobilima. Iako je ovo relativno star sistem, proizvođaći automobila ga svrstavaju u dodatnu opremu, a kupci rijetko odaberu da imaju na svom vozilu.
Sistem upozorenja izlaska iz svoje trake (LDWS – engl. Lane Departure Warning System)
Glavni zadatak ovih pomoćnih sistema je održavanje pravca vozila u istoj traci. Sistem upozorenja izlaska iz svoje trake (engl. Lane Departure Warning System) je još jedan inteligentan sistem koji pomaže u vožnji.
Rad sistema je slijedeći.
Ako vozač pređe preko crte na cesti, a da nije uključio pokazivač smjera sistem automatski obavještava vozača vibriranjem sjedišta ili upravljača. Sistem se aktivira pritiskom na prekidač smješten na kontrolnoj ploči vozila i ostaje uključen sve dok vozilo radi. Da bi detektirao nepoželjne prijelaze preko crte LDWS koristi šest infracrvenih senzora. Senzori su smješteni u prednji odbojnik vozila i to po tri sa svake strane. Svaki od njih ima crvenu emitirajuću diodu i detektirajuću ćeliju. Prijelaz preko crte se detektira promjenom između reflektirane i primljene zrake. Senzor može detektirati kako bijele, tako i privremene žute, crvene i plave oznake korištene u nekim Europskim zemljama, također sistem identificira pune i isprekidane linije i ostale cestovne oznake kao što su strelice za pokazivanje smjera, ali ne i nestandardne simbole
Automatski sistem za kočenje i detekciju pješaka
Zadatak navedenog sistema je da prati situaciju ispred vozila i koči ukoliko vozač ne odgovori na opasnost.
Sistem je u svakom trenutku spreman da reaguje i sposoban je ne samo da smanji brzinu automobila, već i da ga potpuno zaustavi ukoliko je to potrebno. Brzine na koje sistem funkcioniše stalno raste. Prije sedam godina Volvo je predstavio sistem koji može detektovati pješaka i spriječiti nezgodu
Ograničenje brzine
Ograničenje brzine je sistem koji upozorava vozača ukoliko prelazi ograničenje na cesti. Prije par godina vozač je morao sam određivati tu brzinu putem komandi na vozilu, odnosno postavljati sebi limit brzine, dok sada u novijim vozilima putem navigacionog sistema automatski je uneseno ograničenje brzine koje se nalazi na tom dijelu puta. Ukoliko vozač prekorači brzinu dobija svjetlosno ili zvučno upozorenje.
Sistem praćenja rastojanja između vozila (Adaptive cruise control – ACC)
ACC je uređaj za podešavanje udaljenosti od vozila ispred.
To radi konstantno mjereći udaljenost između vozila te eventualnim kočenjem ili ubrzavanjem održava vozilo napotrebnom sigurnosnom rastojanju. Sustav ACC obično se nadograđuje na sustav tempomata koji elektronskim nadzorom održava brzinu vozila. Vozilo opremljeno ACC-om posjeduje radar ili neki drugi senzor smješten u prednjem dijelu vozila.
U slučaju da nema vozila ispred, vozila se kreću brzinom koju je odredio vozač (kao i vozila s tempomatom), međutim, kad radar detektira vozilo ispred, ACC sustav odlučuje da li se vozilo može nastaviti sigurno kretati pri zadanoj (željenoj) brzini. Ako je vozilo ispred na premalom sigurnosnom razmaku ili se kreće malom brzinom, ACC se prebacuje s kontrole brzine na kontrolu udaljenosti.
Kod kontrole udaljenosti ACC sistem kontrolira ubrzanje i usporavanje vozila i na taj način održava potrebno sigurnosno rastojanje od vozila ispred. ACC sistem obično ima tri mogućnosti djelovanja: isključen sistem (bez ACC kontrole), ACC na “stand by” (aktivira ga vozač ručno) i automatski način rada (ACC uključen cijelo vrijeme aktivnosti tempomata).
Sistem za pomoć pri parkiranju i automatsko parkiranje
Većina proizvođača automobila danas nudi kameru za vožnju unazad, bilo serijski ili uz doplatu. Kamera prikazuje sliku vozila i prati okretanje volana, a na osnovu prikupljenih podataka, sliku upotpunjuje šematski prikaz putanje vozila. Najnovija generacija ovog sistema, koja je trenutno dostupna u vozilima srednje i više klase, sastoji se od četiri kamere. One se nalaze na prednjoj i zadnjoj strani vozila i sa strane (uglavnom ispod retrovizora).
Uz pomoć skice vozila i kombinacije slika sve četiri kamere, na ekranu multimedijalnog sistema imate osjećaj pogleda iz ptičje perspektive i pogled na vozilo od 360 stepeni. Automatsko parkiranje bazira se na klasičnim parking senzorima, uz dodatne bočne senzore. Luksuzniji automobili koriste radare i kamere, u zavisnosti od drugih sistema za pomoć pri vožnji koje poseduju.
Kada kompjuter vozila na osnovu dobijenih podataka prepozna parking mjesto odgovarajuće dužine, obavjestiti će vozača, koji treba da prihvati predloženo mesto i prepusti manevrisanje.
Prilikom manevrisanja vozilo kontroliše upravljač, dok kretanje naprijed i nazad je u zavisnosti od nivoa opreme odnosno sistema koje to vozilo posjeduje, pretežno je za to zadužen vozač. Ukoliko u bilo kom trenutku, iz bilo kog razloga, vozač odluči da uhvati volan i interveniše, sistem će se deaktivirati i prepustiti mu punu kontrolu.
Sistem za hitne pozive (E-poziv)
E-poziv ili Sistem za hitne pozive je novina koja se pojavila na tržištu automobila u zadnje četiri godine. Počeo je sa radom 1. januara 2018. godine, a obavezan je za sve automobile napravljene nakon 1. aprila 2018. godine. E-Call radi u čitavoj Europi na istoj infrastrukturi. Sistem će pozvati pozivni centar, gdje će prijaviti ključne informacije o nezgodi (mjesto, smjer, tip vozila i broj putnika u vozilu), a istovremeno će uspostaviti telefonsku vezu između centra i vozila. Sistem skraćuje vrijeme reakcije hitne pomoći za nekoliko minuta u svakoj nesreći.
U praksi je potvrđeno da je vrijeme ključni faktor u svim saobraćajnim nesrećama na putevima, te je uvođenje informacionih tehnologija u oblast sigurnosti u saobraćaju jednostavno neizostavno (sistem e-poziv) Kombinacijom navedenih sistema dobili smo potpuno autonomna vozila koji su u stanju da voze bez prisustva vozača.