Autonomna vozila

Ljudska pogreška uzrok je 94% nezgoda na cestama EU-a.

Kako se navodi u izvješću Europske komisije mobilnost je na prekretnici, u prošlom je stoljeću ostvaren važan napredak u području cestovnog saobraćaja, međutim, sad prelazi novu digitalnu granicu povećanjem automatizacije i povezivosti, što vozilima omogućuje da „razgovaraju” međusobno, s cestovnom infrastrukturom i s drugim sudionicima u saobraćaju.

Ti pomaci, potaknuti napretkom u području umjetne inteligencije, otvaraju potpuno novu razinu suradnje među sudionicima u saobraćaju, razinu koja bi njima i cijelom sustavu mobilnosti mogla donijeti velike koristi, među ostalim i povećanje sigurnosti, dostupnosti i održivosti saobraćaja.

Očekuje se da će mobilnost bez vozača smanjiti troškove prijevoza, osloboditi vrijeme vozača i potaknuti dijeljenje automobila, čime će se poboljšati kvaliteta zraka i unaprijediti urbanističko planiranje.

Razine autonomnosti

Autonomnost vozila možemo podiijeliti u 5 razina.

Vozila koja pomažu vozačima (prva i druga razina automatizacije) već se nalaze na europskom tržištu duži niz godina

Samoupravljajuća vozila (treća i četvrta razina) se sada testiraju i očekuju se na tržištu između 2022. i 2030., a potpuno autonomna vozila (peta razina) očekuju se nakon 2030 godine.  

Vozila bez vozača mogla bi omogućiti mobilnost onima koji ne mogu voziti (npr. starijim osobama ili osobama s invaliditetom) ili onima kojima je javni prijevoz nedovoljno dostupan.

Kako funkcioniše autonomno vozilo?

Kako bi se vozilo moglo kretati autonomno, bez vozača, ono mora biti opremljeno raznom senzorskom tehnologijom potrebnom za navigaciju, ispravno lociranje te prepoznavanje okoline u kojoj se vozilo nalazi.

Ovdje se nalaze primjeri nekih od njih:

  • Radar
  • LIDAR/LADAR
  • Računalni vid
  • GPS
  • Ultrazvučni senzori.

Na autonomnim vozilima radari su razmješteni po cijelome vozilu, ako prilikom slanja elektromagnetskih valova ovaj senzor naiđe na prepreku, elektromagnetski val reflektira se od iste natrag i daje informaciju koliko je prepreka udaljena od radara i koliko brzo se ona kreće pa tako radar u vozilu može u stvarnom vremenu pratiti brzine drugih vozila koja ga okružuju.

Na sajmu automobila u Los Angelesu Volvo i kompanija Luminar predstavili su naprednu tehnologiju LiDAR, koja može prepoznati pješake pa čak razlikovati njihove pojedinačne udove na daljini i do 250 metara. Međutim, čak i ovako pouzdani sustavi za detekciju ljudskoga pokreta ne mogu precizno predvidjeti ‘sljedeći korak’ ponašanja pješaka.

LIDAR tehnologija je trenutno preskupa za komercijalnu uporabu u automobilima i cijena im može ići do 80.000 $, ali neke tvrtke su već počele najavljivati ogromni pad u cijenama

Iako se možda sada čini daleko, ciljana godina za pojavu potpuno autonomnih vozila čini se preambcioznom, a posebno u manje razvijenim zemljama kao što je Bosna i Hercegovina jer su potrebne i promjene na saobraćajnicama u smislu postavljanja raznih senzora, kao i ekonomska situacija građana.

Problemi sa autonomnim vozilima

U svijetu se također razgovara o problemu samih saobraćajnih nezgoda tijekom korištenja autonomnih vozila. Iako se smatra da će ona značajno smanjiti broj nezgoda na cestama, to i dalje ne znači da ih neće biti uopće.

I dalje nije definirano ko bi trebao biti krivac kada do takvih nezgoda dođe jer je inače za sve bio odgovoran vozač kojeg tada više neće biti.   Predviđa se da će trošak morati snositi osiguravajuće kuće no niti to još nije tačno definirano zakonom.

Veliku moralnu dilemu stvara razmišljanje o potencijalnim nezgodama u kojima će samo vozilo u nekoj situaciji morati odabrati kako reagirati u pojedinim situacijama gdje može biti većih posljedica od same materijalne štete.

Uz trenutno nepovjerenje ljudi prema ovoj vrsti umjetne inteligencije, jedan od problema je i smanjenje broja zaposlenih. Mnogo ljudi na poslu profesionalnog vozača izgubiti će posao u trenutku kada ova vozila uđu u komercijalnu upotrebu pa tako vozači kamiona, autobusa, tramvaja pa čak i taksija više neće biti potrebni.

Također, jedan od važnih nedostataka svakako je i cijena, koja će zasigurno biti mnogo veća od trenutnih, a mnogi vozači, prvenstveno automobila, smatraju kako će se u potpunosti izgubiti sami čar vožnje bez samostalnog manevriranja vozilom.

Razvijanjem novih tehnologija uveliko se utječe na povećanje sigurnosti na saobraćajnicama, međutim to može predstavljati veliki problem za autonomna vozila zbog mogućnosti hakiranja, a posljedice su jako velike jer bi haker sa udaljenog mjesta mogao izazvati velike saobraćajne nezgode. Trenutno ovo je najveći problem pred inžinjerima zbog čega autonomna vozila trenutno ne predstavljaju sigurna vozila.

Prednost autonomnih vozila

Najvećom prednosti korištenja autonomnih vozila je svakako smanjenje broja saobraćajnih nezgoda koja bi dovela i do manjeg broja smrtno stradalih osoba, a upravo je to ono na čemu europska komisija teži, pored toga osobe sa invaliditetima i one osobe koje iz drugih razloga ne mogu upravljati vozilom imaju priliku brzo i jednostavno preći put od tačke A do tačke B.

Projekti

Europska komisija ulaže mnogo novca u razvoj i ispitivanje autonomnih vozila

AUTOPILOT opsežan je pilot-projekt pokrenut u januaru 2017. usmjeren na autonomna vozila u povezanoj okolini i stvaranje povezanih ekosustava uz podršku otvorenih tehnologija i platforma.

5GCar pokrenut je u Junu 2017. kao velik projekt za istraživanje i inovacije u okviru kojeg se razvijaju tehnologije povezivosti 5G za automatizirane automobile i u okviru kojeg će se procijeniti postojeća i buduća područja upotrebe za tu svrhu i pridonijeti standardizaciji u tom području.

L3PILOT opsežno je ispitivanje koje je počelo u Septembru 2017. Jedinstveno je zbog veličine (36 miliona EUR sredstava EU-a) i prvo je na svijetu u kojem se ispituje toliko opsežan niz različitih funkcija automatizirane vožnje za osobne automobile.

Tehnička pouzdanost autonomnih vozila

S obzirom na to da je razvoj i ispitivanje autonomnih vozila i vozila bez vozača još u ranoj fazi, nemamo jasnu sliku o tehničkoj pouzdanosti.

Vjeruje se da će u budućnosti autonomna vozila biti potpuno električna, a električna vozila nemaju ni približno onoliko pokretnih dijelova kao vozila sa unutrašnjim sagorjevanjem goriva, te sukladno s tim nema puno komponenata koje mogu zakazati.

Samim time se izravno jednostavno može dokazati njihova pouzdanost.

Električna vozila su specifična iz razloga što se cjelokupna pogonska jedinica motornih vozila eliminira te zamjenjuje elektroničkim komponentama koje se ne mogu slomiti ili izgubiti učinkovitost tijekom vremena.

Periodično održavanje električnih vozila se svodi na provjeru tekućina u sustavu za hlađenje i nepropusnosti tog sistema.

Zahvaljujući mogućnosti regenerativnog kočenja značajno smanjuju opterećenje kočnica tako da se troškovi i aktivnosti u vezi sa njihovim održavanjem drastično smanjuju.

Uzimajući u obzir i to da su same električne komponente koje se koriste za električna vozila izuzetno jednostavne i da se na njima troše jedino ležajevi, ukupan utisak je da su ova vozila neusporedivo pouzdanija od motora sa unutrašnjim sagorjevanjem.

Leave a Reply

Your email address will not be published.